Razgovor s povodom – s prof. dr. sc. Vinkom Brešićem

Književni povjesničar, profesor novije hrvatske književnosti, odnedavno umirovljeni redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predavač na domaćim i stranim sveučilištima, voditelj doktorskog studija kroatistike, autor dvadesetak znanstveno-stručnih knjiga i nekoliko stotina članaka, redaktor školskih, popularnih i kritičkih izdanja djela tridesetak hrvatskih pisaca 19. i 20. st., urednik časopisa „Zrcalo“ (1991.-94.) i „Croatica“ („Nova Croatica“, 2007. – 2012., „Croatica“, 2013.), nekoliko antologija i zbornika, voditelj istraživačko-nakladničkih projekata o književnim časopisima, autobiografiji i Ivani Brlić-Mažuranić. Dobitnik Državne nagrade za znanost (2007.), Nagrade Julije Benešić (2009.), Velikoga zlatnog dukata (2014.) i Povelje Filozofskog fakulteta (2015.).
Sažeta biografija uvaženog profesora, prijatelja Virovitice, kojega Virovitičani poznaju i cijene. Povezanost prof. Brešića s Viroviticom traje već dugo i zadovoljstvo nam je razgovarati s njim dok traju pripreme za obilježavanje Dana grada.

Prof. Brešiću, uvijek je lijepo sresti Vas u našem gradu, posebno u našoj knjižnici. Kada ste prvi put došli u Viroviticu i kakav dojam je grad na granici Podravine i Slavonije ostavio na Vas?
Prvi sam put došao u Viroviticu kada sam išao upoznati roditelje svoje zaručnice. Maleni, tihi grad s dušom, jednostavan i sabran. Impresionirali su me crkva i dvorac. Pravi srednjoeuropski gradić. Osjećao sam se vrlo ugodno.
Ako je vjerovati Fuisu, Virovitica je uoči 2. svjetskog rata bila „uspavana Trnoružica“, potom su uslijedila desetljeća prilagodbe novim okvirima, a danas je, čini mi se, živahna, vesela, razigrana, gotovo prpošna kao da je zatečena svojim mogućnostima te želi pošto-poto držati korak s vremenom.

Vremenom ste stekli puno prijatelja. S kime ste se prvo sprijateljili?
Prije svega s mojim šogorom Zlatkom Kačarom, pa preko njega s njegovim prijateljima i poznanicima, npr. Goranom i Zdravkom Hercigonjom, Željkom Grčićem, Slavkom Cimermanom, Milanom Beširom, Mirjanom Vodopić, Mijom Pavelkom, obitelji Svoren i drugima. Družili smo se po kućama i kavanama, igrali šah, nerijetko tenis pokraj Gimnazije, išli na ribnjake i u susjednu Mađarsku, a posebno omiljeno mjesto bila je terasa hotela u svome starom izdanju.

Što biste izdvojili specifično, virovitičko, iz tog vremena?
„Viržinija“ je imala reklamne cigarete. Bio sam pušač, sjajan duhan i sjajne cigarete, koje sam „preko veze“ dobivao. Zatim „Poljoprometova“ votka „Zlatna bula“ – navodno ju je zagrebački tehnolog Edo Lutilsky radio po recepturi votke za Staljina. Ne znam koliko je to istina, ali znam da je na jednome Međunarodnom seminaru Zagrebačke slavističke škole davnih osamdesetih, za svečanom večerom u zagrebačkom hotelu Esplanade, virov’tička votka doživjela prave ovacije dok su ruski kolege – uza sve simpatije – bili zatečeni i pomalo u nevjerici. Moj šogor, danas bismo rekli: menadžer „Zlatne bule“, uživao je i svojski se trudio da odgovori na njihova pitanja te na kraju sve sudionike darivao po jednom bocom.

Pisali ste o Virovitici i Virovitičanima. Izdvojila bih monografiju Knjiga o Virovitici, čije je drugo izdanje objavljeno 2002. godine.
Na nagovor prijatelja Mije Pavelka, glumca koji se upravo bio otisnuo i u nakladničke vode, napisao sam Knjigu o Virovitici. Složio sam svoje virovitičke teme u jedinstvenu monografiju čije je prvo izdanje izišlo 2000., a dvije godine potom i drugo. S posebnom radošću se prisjećam njezine promocije, koja je bila s južne strane Dvorca, ispod jednoga golemog hrasta, a sav dvor ispunjen publikom. Zahvaljujući mojim domaćinima, jerumu Miji, Miranu Hajošu i Blanki Bart, koja je čitala ulomke iz knjige, Danko Plevnik, potomak oca moderne Virovitice Ivana Dobraveca Plevnika, kao jedan o promotora (drugi je bio Vladimir Kolesarić), kazao je da – za razliku od većine promocija knjiga, koje se nalik na komemoracije, ova je bila nalik na – svadbu. Bilo je to uvečer na Veliku Gospu 2000., dan na koji je pala sjena tragično preminule Ene Begović, a uoči Sv. Roka, zaštitnika Grada. Volim reći da sam se od svojih nekoliko zavičaja prvo odužio Virovitici – po onoj narodnoj: odatle sam odakle mi i žena!

Knjiga o Virovitici izniman je dar gradu, što je prethodilo?
Prvo smo šogor i ja započeli feljtonom 750 godina Virovitice u Virovitičkom listu urednika Milana Bešira. Feljton je naišao na dobar odjek, potom sam se kao virovitički zet i mladi znanstvenik odazvao pozivu da sudjelujem na znanstvenome skupu Virovitica u prošlosti i sadašnjosti u listopadu 1984. i to dvama prilozima: Virovitičko građansko novinstvo (do 1941. godine) i Milan Nikolić – pionir domaćeg detektivskog romana – oba tiskana u prigodnome Virovitičkom zborniku. Bila je to okosnica moje buduće Knjige o Virovitici.

Znameniti Virovitičani?
Virovitica ima pisce, znanstvenike, umjetnike, ima bogatu kulturnu baštinu i njezine protagoniste. Jednom sam bio slobodan Dubravki Sabolić sugerirati da tada planiranu jednu omanju sobu pretvori u četiri memorijalna kutka barem četvorice zaslužnih Virov’tičana: polihistora Mirka Bogdanića, tvorca moderne Virovitice Ivana Dobroveca Plevnika, pionira popularne kulture Franje Fuisa i pionira domaćeg krimića Milana Nikolića. Dakako, svjestan da bi se moralo raditi o oktogonu kako bi se u toj sobi našli barem još četvorica, npr. jezikoslovac Tomo Maretić, glazbenik Jan Vlašimsky, dramatičar Miroslav Feldman i franjevac Paškal Cvekan. A gdje je slikarska obitelj Trick, gdje osebujni pisac i donator Branislav Glumac, itd.

Član ste naše knjižnice i vrlo rado surađujete s nama.
Dugujem zahvalnost na pažnji koju mi je u tome smislu posvećivao dugogodišnji voditelj Gradske knjižnice g. Ivan Zelenbrz sa svojim suradnicama, nastavilo se i poslije njegova mandata te traje i danas – u novome prostoru i s novim naraštajima među kojima ima i mojih studenata. I ovaj razgovor znak je iste pažnje i, dakako, suradnje!
A surađivao sam i s Gradskim muzejom, koji je u međuvremenu obnovljen i moderniziran. Svojedobno mi je bivša ravnateljica gđa Dragica Kukrika pomagala u obradama mojih virovitičkih tema, tamo su voljom Ljubice Nikolić, supruge Milana Nikolića, svoje mjesto našli Nikolićevi romani, a tamo kanim predati i piščevu rukopisnu ostavštinu koju mi je njegova udovica povjerila. O čemu se radi pisao sam u jednome broju „Zavičaja“, glasila Ogranka Matice Hrvatske, koji nakon g. Zelenbrza sada vodi spomenuta gđa Sabolić. S radošću ističem da smo uspjeli dio te ostavštine i objaviti kao i to da Nikolićeve romane ustrajno iznova objavljuje zagrebački nakladnik Veljko Krulčić. I on posjeduje neka Nikolićeva dokumenta i voljan ih je priključiti ostalima te ostaviti Virovitici. Pandemija i potres u tome su nas usporile.

U čast našem sugrađaninu Milanu Nikoliću organiziran je prošle godine Međunarodni književni natječaj Ogranka Matice hrvatske u Virovitici pod nazivom ”Kristalna pepeljara” za najbolju kriminalističku priču. Pristiglo je preko pedeset priča, što je respektabilna brojka i za puno veće sredine od Virovitice. Kao predsjednik ocjenjivačkog suda, iznesite nam svoje impresije.
S radošću sam pozdravio inicijativu Ogranka MH i poziv da sudjelujem u provedbi toga natječaja. On pokazuje barem troje: da je jedan relativno donedavna osporavani književni žanr i u nas potpuno zaživio, da Milan Nikolić kao pionir toga žanra nije pao u zaborav te da i Virovitica zna cijeniti svoje veličine.

Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu, jeste li u kontaktu?
Bio sam mu u nekoliko navrata gost. Imponirala je strast kojim je Mirko Kovačević čuvao tu pupčanu vezu Zagreba i Virovitice.
Čestitam na objavljenoj Kronici Zavičajnog društva, koja ostaje dragocjeno svjedočanstvo!

U mirovini ste, što Vas trenutno najviše zanima?
U mirovini sam od listopada nakon 44 godine sveučilišne karijere, trenutno preselio u novi stan „pobjegavši“ iz Donjeg Grada u obližnju novogradnju da se oslobodim barem jednoga straha – potresa, a zapravo da budem još bliže svojoj unučici. Sa svima strpljivo čekam da se riješimo virusa korone te vratimo barem donekle stare navike u koje uključujem i svoje – istini za volju sve rjeđe – dolaske u Viroviticu.

Prof. Brešiću, hvala lijepa na razgovoru. Ostavit ćemo Vas da uživate u vremenu provedenom u našoj knjižnici i radujemo sa ponovnom susretu s Vama.

Sa zadovoljstvom, Vama hvala!

Intervju pripremila: Nela Krznarić

Izvor

Autor: Marko Lubina

Najnovije

Kako bi poboljšao vaše iskustvo na portalu, Jastrebarska Stvarnost pohranjuje privremene kolačiće u korisnička računala. Kolačići su tekstualne datoteke koje ne mogu naštetiti vašem računalu, a ako želite, možete ih obrisati u vašem pregledniku, no onda će vam se obavijest pojaviti prilikom sljedećeg otvaranja portala. Kolačiće možete onemogućiti u postavkama. Naša je dužnost zbog direkcije EU (EU Cookies Policy) zatražiti dozvolu za pohranjivanje kolačića. Pročitajte naše uvjete korištenja i pravila privatnosti za više informacija.

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji. Ispod je lista izvora koji automatski postavljaju kolačiće na Vaš uređaj. Možete ih pojedinačno uključiti ili isključiti u bilo kojem trenutku. Pročitajte više u našim pravilima privatnosti

Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.

Ova opcija je uvijek automatski uključena i postavlja samo jedan funkcionalni kolačić u Vaš preglednik kako bi sustav znao koje su vaše postavke. Taj kolačić spriječava nepotrebno pojavljivanje ovog prozora.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Analytics usluge koja prati Vaše korištenje ove stranice. Također dozvoljava instalaciju Google Analytics kolačića.

Google Analytics prati koje članke čitate, koliko vremena provodite na stranici i ostale parametre Vaše aktivnosti na našoj stranici. Koristimo Google Analytics uslugu kako bismo što bolje mogli analizirati korištenje naše stranice te na taj način pružili najbolju moguću uslugu Vama.

Isključivanjem ovog kolačića onemogućavate učitavanje skripte Google Analytics-a i onemogućavate praćenje Vašeg kretanja na ovoj web stranici.

Ovaj kolačić će dozvoliti učitavanje skripte Google Adsense usluge koja koristi prikupljene podatke o Vašim aktivnostima na internetu kako bi Vam omogućila personalizirane oglase na našim stranicama.

Isključivanjem ovog kolačića, onemogućavate Google skriptu koja instalira kolačić na Vaš preglednik koji služi kako bi Vam donio relevantne, personalizirane oglase na našoj web stranici.

Uključivanjem ovog kolačića dozvoljavate učitavanje skripte našeg partnera "Midas Network d.o.o." koja prikazuje relevantne oglase na našim stranicama.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate našem partneru "Midas Network d.o.o." prikazivanje relevantnih, sponzoriranih oglasa.

Ovaj kolačić dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje prikazivanje i korištenje Facebook sustava za komentiranje članaka.

Onemogućavanjem ovog kolačića spriječavate učitavanje i korištenje Facebook komentara na našim stranicama što također spriječava instalaciju Facebook kolačića koji prati Vaše ponašanje na našim stranicama kako bi Vam mogao prikazati relevantnije sadržaje kasnije.

Ova opcija dozvoljava učitavanje skripte koja omogućuje povezivanje sa sustavom "OneSignal" koji koristimo kako bismo Vas mogli obavijestiti o svim novim sadržajima na našoj stranici ako prihvatite slanje notifikacija na Vaš uređaj.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za uslugu "OneSignal" koja u tom slučaju neće raditi. Ako želite obavijesti o novim sadržajima na našim stranicama, omogućite ovu opciju i prihvatite notifikacije kada Vam se pojavi prozor s upitom.

Dozvoljavanjem ove opcije prihvaćate učitavanje fonta na našoj web stranici koji dolaze sa Google-ovih servera. Google svakom takvom konekcijom prikuplja podatke korisnika.

Onemogućavanjem ove opcije spriječavate učitavanje skripte za Google Font-ove što spriječava njihovo prikupljanje podataka korisnika, ali također onemogućava učitavanje zadanog fonta na web stranici što bi moglo narušiti Vaše korištenje stranice.